Ajami in the Senegambia

by Fallou Ngom

Mouhammadou Thierno Dème's Fula - Pulaar Ajami Video

Understanding Islam

Written by: Mouhammadou Thierno Dème
Date written: 2006

In this text, Mouhammadou Dème draws from the Qur'ān and the teachings of Prophet Muh̩ammad to discuss issues including compassion, the judgment day, responsibilities of Muslims, and finally Islam's view of suicide and the value of human life.

Select Transcript:

| English | French | No Transcript

Transcript and Annotations

Bismi 'l-Lāhi 'r-Raḥmāni 'r-Raḥīm
Yeewtoore Cerno Muḥammad Dem
Onon musiɓɓe tedduɓe toowɓe caggal ƴettude Alla e nulaaɗo, salallaahu aleyhi wasallam, men salminii on salminaango lislaam. Yo jam e kisal wonu e mon. Meɗen kolla on diina men.

Lislaam ko diina mbo ngannduɗaa, Alla subanii tagoore nde fof. Alla nelii nelaaɓe gila Aadama haa e Muḥammad, yoo jam e kisal wonu e maɓɓe, jooma winndere. Jomiraawo tedduɗo toowɗo oo wi'ii e deftere Qur'ān omo haalde, jomiraawo oon wi'ii "mi nelaanima aan Muḥammad, si wonaa yuurmeende wonannde tangoore nde''. Diina lislam na renndini geɗeeli keewɗi, ina heen gooŋ̩ɗinde, fiɓde. Alla woni jooniraaɗo gooto potɗo reweede. Mo ngannduɗaa alaa [...]


[...] deweteeɗo si wonaa kanko. Kanko gooto mo laamal wodani mo naɗɗaande mo nanndaani e tangoore nde. Allaahu tan tagi kala huunde. Muḥammad nelaaɗo Alla, yoo jam e kisal wonu e makko, eɗen ngoŋɗinii mo, eɗen goŋɗinii diine makko, eɗen goŋɗinii kala ko o haali, e kala ko o wi'ii e kala ko golli, eɗen teftoo, eɗen njiɗi mo, eɗen nannda e makko. Joniraaɗo oo neli mo kañum Muḥammad wonii annabii sakkitiido, alaa annabii caggal makko,laawol makko foolii denndaa ngal laabi. Lislaam arii yaltinii ƴimɓe e niɓɓere e majjere, nabii aduna fof e annoora, e ganndal e nafoore. Inama aadee. ƴimbe ɓee fof ko ɓe jeyaaɓe Alla. Jaɓe e caliiɓe kambe fof ko ɓe jeyaaɓe Alla. Allaahu jippinii defte e annabaaɓe. Nelii nelaaɓe, e ɗen ɗeeɗon defte nde Alla jippinii deftere mbiyeteende Tawraat e deftere mbiyeteende Innjiil, e deftere mbiyeteende Qur'ān.


Qur'ān noon, fooli denndaa ngal defte. Deya defte noon, ɗi majji sabaabuuji keewɗi. Na jeyaa heen wahlitde haala Allaa ji. Na jeyaa heen ɓeydude ko alaa heen. Qur'ān noon, Alla danndinii duum e denndaa ngal ɗeen ɗoon gede. Qur'ān ko haala Alla mo ngannduɗaa Alla reenii ɗum, ɗuum wahlittaako hay gooto waawataa wahlitɗe haala Alla oo. Alla wi'ii e deftere mum "Min jippinii deftere-am mbiyeteende Qur'ān, ko min Alla reenata ɗum''. Kala juulɗo no goŋɗinii Alla, juulɗo goŋɗinat Alla, ko ɗoon tuŋoto. Allaa wi'ii ko yo men reento ko kañum reenata Qur'ān.

Allaahu no jogii tagoore mbiyeteende kadi malaykaaji. Ko Alla tagi ɓe ko annoora ɓe ngoofataa Alla, kala ko Alla yamiri ɓe mbadataa, ko Allaahu hadi ɓe. Juulɗo goŋɗindo Alla, goŋdinat kadi ñalngu darngu na woodi. Woni ñalawma [...]

[…] mo ngandudaa, ko heen Alla ñaawata tagoore ndee caggal nguurndam aduna. Ko oon ɗon ñalawma, Allah jogori yoɓde kala ko neɗɗo golli. Kala gollunoo ko moƴƴi, allah yobamo moƴƴere, kala ko golli ko boni, alla yoba mo fotde ko o golli ko.

Enen juulɓe noon, eɗen goŋɗini oon ɗoon ñalawma. Maa oon ɗoon ñalawma ar, ko ɗum taki eneen juulɓe eɗen heblo oon ɗoon ñalawma.Oon ɗoon ñalawma noon, ko aduna hebbloto. Si a yiɗii jiyaaɓe Alla daɗotooɓe oon ɗoon ñalawma, a waɗay ko Alla yamiri men. Aɗa waɗa ko moƴƴi, aɗa haala moƴƴere, aɗa jokka endam, aɗa waɗa ko ngandudaa ɗuum Alla yamirii, saa hawri e Alla, Alla yoɓmaa moƴƴere mo golludaa oon.


Kon onoon musiɓɓe, islaam nanii. Ko diina mo ngannduɗaa ko diina jam. Ko diina mo ngannduɗaa ko diina peewal, ko diina mo ngannduɗaa ko diina moƴƴere. Aduna ko e majjere won no. Aduna ko e niɓɓe won no, lislaam arii yaltinii yimɓe ɓe e humambinndi, naɓii yimɓe ɓee e annoora. Islaam arii tawii jeyaaɓe Alla ɓee eɓe mbaɗa, ɓe maccuɓe. Alla yaltinii yimɓe ɓee e maccuɓe yaagal. Alla rindinii yimɓe ɓe. Alla yiɗi ko yimɓe ɓe wonu riimɓe, yo ɓe wonu dimo. Dimo mo ngannduɗaa, alaa mo ndewataa si wonaa Alla. Ko Alla tan rewataa, arewataa tagoore hono maa, a fewnataa hunnde haa ngasi, aɗa rewa ɗuum, aɗa rewa hunnde nde anndudaa waawa nafde hoore mum, waawataa nafde ma.

Kon, enen juulɓe ko men goŋɗini woni neɗɗo kala o jaɓi walla o salii, woni ka o goŋɗini. Minen noon, ko Alla men goŋɗini. Ko Alla men […]


[…] ndewi. Ko Alla men jokkota yamiroore makko. Kala dewɗo Alla ko jam kebataa aduna e laakara. Kala ɗaccuɗo yamirooɗe Alla ɗe, ko caɗeele wonataa e nguurndam aduna e nguurndam laakara. Juulo no jeyaa e diine men. Woni juulɗo juulat, juula waqtuuji joy ɗii ummaa, salligodaa, juulaa ɗiɗoo waqtuuji joy. Juuldo noon juulat. Ko seerti juulɗo e mo wona juulɗo ko njuul. Saɗa juula ko a juulɗo, sa a juulaani, a wonaani juulɗo. Juulɗo noon, juulat waɗa ko Alla yamiri mum.

Bay juulɗe no jeyaa e deweeji ɗe ngannduɗaa ko ɗum ɗoon Alla yamiri tagoore den. Islaam noon, musiɓɓe ɓen ko diine mbo ngannduɗaa ono ƴiɗi jam. Jam ko ɗaɗol mo lislaam ñibni e fittaadi maɓɓe. Gila lislaam feeñi, haa hannde emo nodda denndaagal ƴimbe faade e jam.


Jam foodi, lislaam foodi taɓe peewal haa neɗɗo waawa yottaade e neɗɗaagu neɗɗo wona neɗɗo tigi. Lislaam ko diina jiɗɗo nguurndam, ƴidani ƴimɓe ɓe kadi nguurdam. Ko ɗum tadi lislaam haɗɗa neɗɗo na wara hoore makko, bay neɗɗo jeyaani hoore mum, haa ko weli mo o waɗum hoore mum. Kon, so tawii lislaam haadii neɗɗo yo o war woore, ko ɗum firtata woni lislaam na fonki nguurndam. Lislaam ƴiɗi ko yo neɗɗo wuur, o yidanii kadi, juulɓe ɓe yo ɓe ƴiɗu nguurndam. Lislaam musiɓɓe ɓe, ko diine mo ngannduɗaa ƴimɓe ɓee na majjiri ɗuum. ƴimbe ɓee nganndaa ɗum. Heewɓe e ƴimɓe hannde ko haqqilaaji maɓɓe tan ɓe ndewata.

E ɓe ñaawa lislaam ko ngannduɗaa ɗuum wonaa geɗeeje lislaam. Lislaam wonaani noon. Lislaam jannginaani noon. Won heen ƴimɓe hannde be añii lislaam. Ko sabu majjiri ɓe, ko sabu wasde anndude sabu janngude lislaam ko ɗuun waɗi ɓe añii lislaam. Kono, neɗɗo wota ummu tan, ngañaa ɗuum tawa a anndaa ɗuum. ɓe mbi maa kaari ko bonɗo tan ngañaa mo sabu ɓe mbi kaari ko oo bondo. Si a waɗii ɗum tan, aan a yaaraani haqqille. Neɗɗo jooma haqqille, so ɓe mbii maa oo doo ko jasɗo, o tawi, oo doo ko jasdo, a darat ndaara, njanngaa so tawii goonga e goonga ko jasdo, wiyaa ko jasdo. Kono wotaa nanu tan, kaari ko jasdo wiyaa ko jasdo.


Kon, ko ɗum mbo da noɗɗa denndaangal innama aade, yo ɓe mbaɗu feere be njannga lislaam tigi, ɓe ngannda lislaam ko diine be nganndata moƴƴere wonde e nder lislaam. Ko ɗeen ɓe nganndat yuurmeende wonɗe e lislaam. Ko ɗeen ɓe nganndata lislaam ko jam tan addani ƴimɓe ɓee. Ko ɗuum taki musiɓɓe ɓe, kala mo alaa jam ko basɗo. Sida ndaara mbasɗo tigi-tigi wonii mo allaa jam. So tawii allaa jam, a wawataa rewde Alla a wawataa liggaade a wawataa wadde hay fus. Kon, ko jam adii. So neɗɗo na daña waqtu sabu rewde Alla, yoo taw ko jam tan. Saa dañaani jam a waawataa nehde sukaaɗe maa, saa dañaani jam a waawataa liggaade, a waawataa wadde hay huunde. Ko ɗuum taki lislaam no teddini jam. Lislaam hoore mum ko firtata woni ko jam. Lislaam ko jam. Ko ɗuum taki konngol lislaam e konngol "salām" pirtotoo jam, ko konnguɗi gooti ɗi ngannduɗaa faanndaare mum ko gootol.